Klimatske
promjene donijele su nam dosad najveće rizike koji prijete opstanku europskog i
hrvatskog pčelarstva, a kojima ne posvećujemo dovoljno kvalitetnu pažnju. Radi
se o posljedicama trajnih promjena klime i posljedično promjenama
mikroorganizama u košnicama koji drastično ugrožavaju naše pčelarstvo. Pčelinje
zajednice u posljednje vrijeme, na većini pčelinjaka, nikako da dostignu snagu
i brojnost pčela koje smo imali do prije 10-15 godina, kako ljetnih tako i
zimskih, a istovremeno se drastično povećao gubitak pčela, posebice krajem
listopada i s početka studenog.
Osim
globalnog zatopljenja izloženi smo i učestalim izmjenama ekstremnih uvjeta -
ljeti temperature dosižu i preko +40°C nekoliko dana, a potom slijede obilne
kiše i pad temperature ispod 15° C; zimi nekoliko dana temperature idu i preko
+20° C, a potom slijedi nekoliko dana s temperaturama ispod -10° C.
Ove (2019.)
godine proljeće je nastupilo već početkom veljače i ovo je vrlo opasno
razdoblje za pčelinju zajednicu. Matica intenzivno nese, potaknuta obiljem
peludi koje pčele unose u košnicu. No, još uvijek smo u zimi i ne bi bilo ništa
neobično da nas zahvati hladni val s temperaturama i do ispod -10°C. Ako takav
val potraje, što se zadnjih godina redovito događa, pčele će se ponovno
sklupčati oko svog legla pokušavajući ga grijati. Kod jačih zajednica jedan dio
legla ostaje izvan klupka i promrzne. Nakon prolaska hladnog vala ispred
košnice primjećujemo hrpice mrtvih pčela u raznim razvojnim stadijima. Ako se
takova izmjena ekstrema, toplo – hladno, ponovi više puta zajednica će znatno
oslabjeti i teško će doseći optimalan broj radilica za prve komercijalne paše. Osim
toga znatno pada i imunitet zajednica koja postaje izloženija brojnim bolestima
čiji su uzročnici uglavnom stalno prisutni u košnici .
I tu
pčelama treba pomoći dodatnom i/ili poticajnom prihranom te redovitim
tretiranjem "EM probiotikom za pčele".
Medno
šećerne pogače su prevencija, a treba ih držati sve do kraja travnja,
odnosno do početka obilnijeg unosa nektara neke od lokalnih glavnih paša. Ako
dođe do izostanka proljetnih paša, tada treba pristupiti i proljetnoj poticajnoj
prihrani sirupom.
Priprema
EM-probiotik sirupa: Voda neka bude izvorska nekontaminirana, može biti i kišnica, a u nuždi i voida iz slavine odležala na otvorenom barem 24 sata. Voda i
šećer miješaju se u omjeru 1:1 uz dodatak 2,5% EM probiotika, pri temperaturi do 40° C, da
se postigne vrijednost p-H 4,5. Tu vrijednost pH ima i med bagrema pa sirup
pčele izvrsno prihvaćaju.
Higijenske
pojilice bi već trebale biti na pčelinjaku i u njih treba dodavati, u ovo doba
oko, 5% EM probiotika, a stabiliziranjem temperatura, kad su i noćne
temperature u plusu, možemo dodavanje EM-a smanjiti i do 2,5%.
Kod
svakog otvaranja košnice, nakon ovih toplotnih ekstrema, bilo bi nužno obilno
prskati rastvorom EM-a u koncentraciji minimalno od 2,5%. Tim postupkom
smirujemo pčele i pomažemo im da se uspješnije nose s patogenima prisutnim u
košnici (virus deformiranih krila, virus kronične paralize pčela, virus akutne
pčelinje paralize, virus mješinastog legla, vapneno leglo, gnjiloća pčelinjeg legla, nozema cerana itd.).
Ovdje
valja istaknuti da "EM probiotik za pčele" nije lijek i njegovo djelovanje neće ukloniti
patogene ali njegovim unosom u košnicu i u organizam pčele postat će im
konkurencija, istisnut će ih, i pčelama će omogućiti da se uspješnije nose s
njima.
D.Rogulja 19.02.2019.